Europa

Dominantni sigurnosni razvoj proteklog tjedna jest kvalitativna promjena u ruskim napadima na Kijev. Rusija je uvela mlazne bespilotne letjelice (jet-powered drones) koje su brže i teže za presretanje od dosadašnjih sustava, a ključna taktička novost jest prelazak na dnevne napade – čime se Kijev prema ocjeni Washington Posta pretvara u „grad na prvoj crti". Između 27. i 29. rujna pogođeni su tržnica u predgrađu Kijeva (dvoje poginulih), Nacionalna akademija znanosti Ukrajine u samom centru grada (najmanje jedna osoba poginula, zgrada zahvaćena požarom), te višestruki civilni objekti diljem grada s ukupno najmanje sedam poginulih i desecima ozlijeđenih u jednom danu. Ovi napadi ukazuju na rusku strategiju iscrpljivanja ukrajinske protuzračne obrane i psihološkog pritiska na civilno stanovništvo.

Na strani ruskog vojnog kapaciteta, Putin je 28. rujna potpisao dekret o povećanju oružanih snaga za 15.500 pripadnika – četvrti takav dekret u 2026. godini. Ovo sustavno punjenje vojnog kontingenta, unatoč teškim gubicima s obje strane nakon više od četiri i pol godine rata, signalizira da Moskva planira dugoročno vođenje sukoba bez namjere za kompromisnim rješenjem. Rijetki njemačko-ruski diplomatski kontakt između ministara vanjskih poslova Wadephula i Lavrova (27. rujna) završio je bez rezultata – Lavrov je odbacio poziv na napuštanje „opasnog puta eskalacije", čime je potvrđena diplomatska slijepa ulica.

EU je reagirala na dva kolosijeka. Ministri obrane razmatraju uvođenje „Hitnog sigurnosnog protokola" (Emergency Security Protocol) koji bi funkcionirao poput NATO-ovog članka 4, omogućavajući sazivanje svih članica u slučaju sigurnosne krize uzrokovane ruskim hibridnim napadima na europskom tlu. Ovaj potez, iako kontroverzan unutar Unije, predstavlja značajan pomak prema kolektivnoj obrambenoj logici izvan NATO okvira. Paralelno, EU je uvela nove sankcije protiv četrdesetak pojedinaca i subjekata odgovornih za deportaciju ukrajinske djece u Rusiju, te je za najnaprednije kandidate – uključujući Ukrajinu i Moldovu – počela izrađivati akcijske planove za pristupanje s konkretnim ciljnim datumima za ključne faze pregovora.

Šira europska sigurnosna slika obilježena je i nekoliko deeskalacijskih signala. Švicarsko biračko tijelo je 27. rujna s 70% glasova odbacilo prijedlog desničarske SVP-a za strožu definiciju neutralnosti koja bi zabranila suradnju s NATO-om i ukinula sankcije Rusiji koje nije odobrio UN – čime je potvrđena švicarska otvorenost za zapadnu sigurnosnu arhitekturu. Danska je najavila trajnu prisutnost NATO-a na Grenlandu kao odgovor na ruske i kineske interese na Arktiku. Hrvatska vojska provela je vježbu „Kritična faza 26" u Kninu u sklopu dosezanja NATO-ovih ciljeva sposobnosti, što ukazuje na kontinuirano jačanje jugoistočnog krila Saveza.

Ekonomska dimenzija ostaje značajna: rast prodaje dizalica topline u Europi za više od 10% povezan je s rastom cijena nafte i plina uslijed iranskog sukoba, što pojačava pritisak na energetsku tranziciju. Diplomatski spor između Južne Koreje i Ukrajine oko objave transfera sjevernokorejskih ratnih zarobljenika ugrožava budući seulski paket pomoći Kijevu, čime se potencijalno sužava mreža Ukrajininih partnera u Indo-Pacifiku. Papa Leo XIV. je tijekom posjeta Francuskoj (27.–29. rujna) pozvao na ustupke za okončanje rata u Ukrajini i pohvalio EU za „rušenje zidova", pokušavajući se pozicionirati kao posrednik – no bez konkretnog diplomatskog mehanizma takav poziv ostaje deklarativan.