Istodobno se zaoštravaju dva kritična žarišta — ruska eskalacija protiv Ukrajine i NATO saveznika te američki maksimalni pritisak na Iran i njegove proxyje — uz rastuću opasnost prelijevanja sukoba na pomorske rute (Crno more, Crveno more) i globalno tržište nafte. Ove dinamike povezuje slabljenje savezničkog povjerenja u SAD (carine, smanjene vježbe, pritisak na Kanadu, Japan i Južnu Koreju) te oportunističko iskorištavanje nestabilnosti od strane Rusije i Kine na Balkanu, u Africi i Indo-Pacifiku. Sjevernokorejske provokacije i miješani diplomatski signali dodatno destabiliziraju azijsko-pacifičku ravnotežu snaga.
Regiju obilježava kombinacija dugotrajnih političkih i institucionalnih sporova — zastoj oko imenovanja visokog predstavnika u BiH koji otkriva transatlantski rascjep, oštra oporbeno-vladajuća prepirka u Crnoj Gori te pronalazak masovnih grobnica na sjeveru Kosova koji reaktualizira ratna naslijeđa. Ključni akteri su vlade BiH, Crne Gore, Kosova i Srbije te vanjski čimbenici (SAD, EU, Rusija), pri čemu Vučićevo približavanje Zelenskom signalizira preslagivanje utjecaja i zastoj ruske politike u regiji. Strateški je važno jer se paralelno odvijaju izborni ciklusi, geopolitičko natjecanje i socijalne krize (nestašice vode u BiH) koje mogu produbiti nestabilnost.
Ruske snage izvode masovne noćne udare balističkim i krstarećim projektilima te dronovima po Kijevu, akumulirajući zalihe projektila i uništavajući civilnu infrastrukturu, dok istodobno pojačavaju hibridni pritisak na europske saveznike Ukrajine. Ključni akteri su Rusija (uz angažman u Crnome moru i na Pacifiku prema Japanu), Ukrajina koja uzvraća udarima duboko u ruski teritorij, te NATO/EU i regionalni akter Turska pred rastućim napadima na brodarstvo. Situacija je strateški važna jer ruska eskalacija protiv saveznika i pomorskih ruta prijeti prelijevanjem sukoba izvan Ukrajine i testiranjem kohezije NATO-a.
SAD najavljuje "ekonomski D-Day" i povijesno stroge sankcije Iranu uz eksplicitne poruke o rušenju režima i sprječavanju obnove nuklearnog programa, dok se paralelno spominje financiranje "rata u Iranu" i sankcije protiv Hezbolahove mreže za krijumčarenje novca. Ključni akteri su SAD (Bessent, Vance), Iran i njegovi regionalni proxyji (Huti, Hezbolah) te Saudijska Arabija, koja je meta hutskih napada dok Jemen klizi u puni rat. Situacija je strateški važna jer istovremeni pritisak na Iran, aktivacija proxy sukoba i ultimatum "ili ste s nama ili protiv nas" prijete povezivanjem više žarišta u širi regionalni sukob s posljedicama za globalno tržište nafte.
Ukrajina provodi sustavnu kampanju napada dronovima na ruske rafinerije i logističke centre (npr. Wildberries), izazivajući nestašice goriva koje i sam Putin priznaje kao gospodarsku štetu, dok vlasti uhićuju nezadovoljne građane. Ključni akteri su Kremlj i Putin (koji izbjegava Soči 322 dana zbog straha od dronova), ukrajinske snage te ruski dužnosnici koji eskaliraju retoriku prema Britaniji, Izraelu i Japanu (Kurili). Strateški je važno jer kombinacija unutarnjih gospodarskih pritisaka, hibridnih napada na EU (Rumunjska, Austrija, kiber-napadi) i sve agresivnije retorike povećava rizik od pogrešne procjene i širenja sukoba.
Hongkonški sud proglasio je krivim organizatore bdijenja za Tiananmen zbog "poticanja na subverziju" prema zakonu o nacionalnoj sigurnosti, čime se nastavlja sustavna erozija političkih sloboda u gradu. Ključni akteri su kineske vlasti i hongkonško pravosuđe s jedne strane, te SAD i EU s druge, koji reagiraju sankcijama (Xinjiang) i naporima zaštite industrije, uz paralelno nadmetanje u AI-u, robotici i digitalnoj infrastrukturi u jugoistočnoj Aziji. Strateški je važno jer Peking istovremeno učvršćuje unutarnju kontrolu i širi tehnološko-ekonomski utjecaj u Indo-Pacifiku, dok Zapad testira granice ekonomskog pritiska bez izravne konfrontacije.
SAD istovremeno vode više paralelnih pritisaka: prijetnja novim 50-postotnim carinama Kanadi uz zaoštrenu retoriku, sankcije Kubi i japanskom sucu ICC-a te iznenadno smanjenje vojnih vježbi s Južnom Korejom uz Trumpovo približavanje Kim Jong Unu. Ključni akteri su administracija Donalda Trumpa (uz Rubija i Bessenta), saveznici pod pritiskom (Kanada, Japan, Južna Koreja) te domaći politički i tržišni akteri. Strateški je važno jer istodobno slabljenje savezničkog povjerenja i rastuće napetosti na tržištu obveznica narušavaju američku vanjsku vjerodostojnost i fiskalnu stabilnost.
Dok Trump najavljuje susret s Kim Jong-unom ove godine i skraćuje zajedničke vojne vježbe sa Južnom Korejom, Pjongjang je istodobno lansirao balističke projektile i preko Kim Yo-jong odbacio ideju denuklearizacije, iako je ostavio odškrinuta vrata dijalogu. Ključni akteri su Sjeverna Koreja (Kim Jong-un i Kim Yo-jong), SAD (Trump), Južna Koreja koja je sazvala hitni sigurnosni sastanak, te Kina koja poziva SAD na napuštanje neprijateljstva. Strateški je važno jer se preklapaju paralelni procesi provokacija i diplomatskih signala, pri čemu smanjenje vježbi dovodi u pitanje planove Seula o preuzimanju ratnog zapovjedništva i mijenja odnose snaga na poluotoku.
Mjanmarski vojni vrh vodi diplomatsku ofenzivu prema Bangkoku radi legitimacije nakon pet godina izolacije, dok se građanski rat i progon Rohingya nastavljaju. Bangladeš prolazi kroz osjetljivu poslijeizbornu tranziciju pod vladom Tariqa Rahmana uz energetsku krizu i pritisak nezaposlene mladeži, a u Pakistanu zatvoreni Imran Khan hospitaliziran je usred mogućeg približavanja vojno-podržane vlade i oporbe. Ključni akteri su mjanmarska hunta, Tajland, bangladeška BNP i Jamaat-blok te pakistanska vojska, a strateška važnost leži u preslagivanju regionalnih saveza (Indija-Kina-SAD-Japan) i stabilnosti Južne i Jugoistočne Azije.
Regijom dominira kombinacija ekonomske krize i političkih previranja: drugomjesečni antivladini prosvjedi u Tunisu, izborne napetosti u Nigeriji uz reformski test predsjednika Tinubua te erozija podrške vladajućem ANC-u u Južnoj Africi uoči lokalnih izbora. Ključni akteri su vlade pod pritiskom (Tunis, Abuja, Pretorija), oporbene snage, migracijski tokovi prema Ceuti te vanjski čimbenici poput Rusije koja regrutira mlade Afrikance i energetski učinci "rata u regiji" na Egipat. Strateški je važno jer se preklapaju energetska ranjivost, klimatski šokovi (nadolazeći "super" El Niño) i slabljenje etabliranih političkih struktura, što stvara podlogu za dužu nestabilnost i vanjsko iskorištavanje.